PRVE GODINE POSTOJANJA
(1913 – 1915.)

Fudbalski klub „Lovćen“ osnovan je 20. juna 1913. godine, i to pod nazivom Radnički šport klub „Lovćen“ – Cetinje. Osnivači kluba bili su Luka i Milo Milunović, Aleksa Markuš, Kosto Ćufka, Momir Glamazić, Blažo Gvozdenović, Mijat Bastać, Mihailo Dragović, Radovan Dožić, Lazar Zlatičanin, Jevto Jauković, Vojislav Pekić, Arso Pešukić, Marko Cvjetković, Đuro Spasić, Dušan Popović i Đuro Piletić. Za prvog predsjednika i kapitena RŠK „Lovćen“ izabran je Luka Milunović.

Kako je riječ o prvom fudbalskom kolektivu u Crnoj Gori, prvi susret u klupskoj istoriji, takođe u junu 1913. godine, odigran je između prvog i drugog tima „Lovćena“ – pri čemu je druga postava nastupila pod nazivom „Cetinje“.

Već 1914. godine, „Lovćen“ dobija i prve gradske rivale, poput ekipa „Njegoš“ i „Bogoslovija“, a na Cetinje dolazi i ekipa francuske armije – te pomenuta godina donosi niz fudbalskih susreta u našem gradu.

No, najvažniji događaj vezan za 1914, svakako je prva Sportska olimpijada, čiji je domaćin bio grad pod Lovćenom. Na pomenutom turniru nastupilo je pet fudbalskih klubova iz Crne Gore, Austro – Ugarske i Albanije, a prvo mjesto osvojio je domaći „Lovćen“. Riječ je ujedno i o prvom trofeju u bogatoj prošlosti našeg kluba.

Izbijanje Prvog svjetskog rata ubrzo je uslovilo potpunu obustavu aktivnosti RŠK „Lovćen“. Brojni fudbaleri našeg kluba, u tom su se razdoblju našli u crnogorskim ratnim jedinicama, braneći slobodu svoje zemlje.

 

OBNOVA KLUBA
(1919 – 1925.)

sajt-lovcen-1919

FK Lovćen 1919. godine

Po završetku ratnih dejstava, a u sasvim drugačijem državnom uređenju, mjesna organizacija Komunističke partije u avgustu 1919. godine obnavlja rad „Lovćena“. Otud, RŠK „Lovćen“ u narednim će godinama postati stjecište pripadnika već tada ilegalne KPJ.

Počev od 1921. godine, „Lovćen“ dobija i velikog gradskog rivala – Jugoslovenski šport klub „Crnogorac“ sa kojim će, sve do drugog dijela četvrte dekade, odigrati čitav niz uzbudljivih mečeva, često i odlučujućih za naslove gradskog ili prvaka Zetske banovine. Tadašnji cetinjski gradski derbi, ipak, nije imao samo sportsku dimenziju – dok je RŠK „Lovćen“ predstavljao klub favorizovan od strane ilegalne Komunističke partije, JŠK „Crnogorac“ bio je kolektiv koji je uživao snažnu podršku tadašnje vlasti.

U avgustu 1922. godine, „Lovćen“ je na Cetinju odigrao dva susreta sa, tada, jednim od vodećih klubova na prostoru Kraljevine SHS – splitskim „Hajdukom“. Uz prisustvo dotad rekordnog broja gledalaca na Cetinju, Splićani su slavili u oba navrata – 5:0, 6:0.

Prva veća takmičenja na kojima se pojavljuje sastav „Lovćena“, baš kao i za ostale značajnije crnogorske klubove iz tog razdoblja, bile su zetske sportske olimpijade. Prva je održana na Cetinju 1925. godine, a uz „Lovćen“, na njoj su učestvovali i „Crnogorac“, „Balšić“ (Podgorica), „Primorac“ (Kotor), „Orjen“ (Tivat) i „Škodra“ (Skadar). Naš klub poražen je već u prvom kolu takmičenja, 11. jula, od kotorskog „Primorca“ – 2:4.

 

GODINE USPJEHA
(1925 – 1930.)

Prvi trofej nakon Sportske olimpijade 1914, „Lovćen“ je osvojio 1926. godine. Riječ je o drugoj Zetskoj olimpijadi, na kojoj je „Lovćen“ u polufinalu porazio ekipu „Crnogorca“ (4:2), a u finalu nikšićki „Onogošt“ – 2:0.

sajt-lovcen-1926

FK Lovćen 1926. godine

Naslov prvaka odbranjen je i sljedeće godine, na trećoj, ujedno i posljednjoj Zetskoj olimpijadi. U četvrtfinalu, „Lovćen“ je bio bolji od „Njegoša“ iz Berana (7:0), a u polufinalu od „Onogošta“ (4:2). Na odlučujućoj, finalnoj utakmici, „Lovćen“ je bio ubjedljiv protiv „38. pješadijskog puka“, slaveći rezultatom 4:0.

Bio je to tek jedan od dva velika uspjeha „Lovćena“ iz 1927. godine. Naime, naš klub istog je ljeta postao prvi prvak Zetske oblasti (župe). U finalnom susretu, cetinjski klub bio je bolji od podgoričkog „Balšića“ – 1:0. Naš klub time je nastupio u kvalifikacijama za nastup u Prvenstvu Splitskog nogometnog podsaveza 1927. Rival „Lovćena“ bio je prvak Dubrovačke župe – „Jug“ (Dubrovnik), koji je slavio rezultatom 2:0.

Tokom 1928. i 1929. godine, „Lovćen“ je osvojio još dva naslova prvaka župe. U takmičenju su oba puta nastupili još i „Crnogorac“, „Balšić“ i „Njegoš“ (Berane). Uprkos tome, plasman na Prvenstvo Splitskog podsaveza, za naš je klub ostao nedostižan cilj. U oba navrata, „Lovćen“ je u finalu igrao protiv gradskog rivala, „Crnogorca“. Prvi put, naš klub titulu je osvojio nakon dvije finalne utakmice – prvi duel završen je bez pobjednika (1:1), a drugi je okončan visokom pobjedom „Lovćena“ – 3:0. Sljedeće godine, „Lovćen“ je slavio rezultatom 6:5.

„Lovćen“ je time, od 1926. do 1929. godine, osvojio čak pet trofeja – dvije titule pobjednika Zetske olimpijade i tri šampionata župe.

Prema navodima tadašnje štampe, u timu „Lovćena“ tih godina najčešće su igrali Boljević, Kirsanov, Radunović, Kršić, Srdoč, Pajević, Zlatarov, Becić, Božović, Katana i Bujišić.

 

EPOHA OKONČANA ZABRANOM RADA
(1930 – 1936.)

U poređenju sa osvojenim titulama iz prethodne decenije, tridesete godine za „Lovćen“ nijesu bile naročito uspješne. Uprkos tome, riznici trofeja dodat je i naslov prvaka Cetinjskog nogometnog podsaveza 1935. godine.

Gledano hronološki, prvi značajan momenat iz četvrte decenije prošlog vijeka, u crnogorskom fudbalu dogodio se 8. marta 1931. godine. Tog datuma, osnovan je Cetinjski nogometni podsavez, kao jedna od deset konstitutivnih jedinica Jugoslovenskog nogometnog saveza. Cetinjski nogometni podsavez, ujedno, preteča je Fudbalskog saveza Crne Gore.

Novi podsavez dobio je i novo takmičenje. Prvo prvenstvo Cetinjskog nogometnog podsaveza, naime, odigrano je 1931. godine, a prvi veći uspjeh u pomenutom takmičenju „Lovćen“ je ostvario 1933. Naš klub tada je nastupio u finalu, a baš kao i naredne godine – u odlučujućem meču za titulu, poražen je od podgoričke „Budućnosti“. No, treće uzastopno finale u kojem su se sastali „Lovćen“ i „Budućnost“, pripalo je našem sastavu, čime je „Lovćen“ postao osvajač Prvenstva Cetinjskog nogometnog podsaveza 1935. godine.

Tridesete godine u klupskoj prošlosti, ipak, posebno se pamte zbog nametnute zabrane funkcionisanja kluba. Naime, kako je „Lovćen“ bio radnički klub, koji je okupljao članstvo zabranjene KPJ, na njegov rad u tom razdoblju, vlasti nijesu gledale blagonaklono. Zapravo, tadašnji režim „Lovćen“ je proglasio ’štetnim i opasnim za razvoj sporta’.

Kulminacija se dogodila u aprilu 1936. godine, kada je rad dva popularna crnogorska radnička kluba – „Lovćena“ i podgoričke „Budućnosti“, zabranjen od strane državnih vlasti.

Od tada, sve do završetka Drugog svjetskog rata, „Lovćen“ nije nastupao ni u neformalnim prilikama. Većina fudbalera kluba, sve do početka ratnih sukoba, pristupila je cetinjskom fudbalskom klubu „Sloga“, koji je s kraja tridesetih ostvario više zapaženih rezultata u prvenstvenim sezonama.

Tokom Drugog svjetskog rata, brojni članovi uprave i prvotimci „Lovćena“, bili su članovi partizanskih brigada, a mnogi među njima dali su živote u borbi protiv okupatora, za slobodu zemlje. O tome, između ostalog, danas svjedoči i monument na stadionu na Obilića poljani, podignut u čast igrača „Lovćena“ – učesnika NOR-a.

2. CFL: Tabela

2. CFL 2017/18 | strijelci

UEFA Europa League 2014/15.

Prvo kolo:

03/07/2014: "Željezničar" /BIH/ - "Lovćen" /MNE/ 0:0

10/07/2014: "Lovćen" /MNE/ - "Željezničar" /BIH/ 0:1

Arhiva objava